Depatman Jistis Etazini te depoze fòmèlman yon pwopozisyon istorik Jedi (16yèm) pou reklasifye marigwana kòm yon dwòg ki pi an sekirite epi pou klarifye ke risk pou abi marigwana pi ba parapò ak lòt dwòg ki gen plis risk. Pwovizyon an, si dekrete, ta tou fasilite plis rechèch sou benefis medsin li yo.
Pwopozisyon an di, "Anplis de sa, pa gen okenn enkyetid sou sekirite yo te idantifye nan revizyon FDA a, ki endike ke itilizasyon medikal nan marigwana pa poze yon risk sekirite ki pa akseptab."
US Drug Enforcement Administration (DEA) kounye a aksepte fidbak piblik sou pwopozisyon an, yon pwosesis ki pral pran anpil tan men ki te andose pa Pwokirè Jeneral Merrick Garland. Si yo apwouve, nouvo règleman sa a retire marigwana nan dwòg Klas I (ki gen ladan ewoyin, LSD, elatriye) epi li deplase li nan Klas III, menm klas ak ketamin ak kèk estewoyid anabolizan.
Depatman an te revize klasifikasyon marigwana an 2022 sou demann Prezidan Joe Biden. Anplis de sa, Biden te pran mezi pou padone plizyè milye moun ki te kondane nan nivo federal pou posesyon marigwana e li te mande gouvènè eta a ak majistra yo pran aksyon menm jan an pou efase kondanasyon yo. Li espere ke mouvman an pral ogmante sipò votè yo pou Demokrat yo nan yon ane elektoral, espesyalman pami pi piti votè yo. Biden te pwomèt, "yo te mete lavi twòp moun sou liy akòz move manyen marigwana a, e mwen pran angajman pou m repare mal sa yo. Ou ka pran pawòl mwen pou li."
Anvan sa, Asistan Chirijyen Jeneral Depatman Sante ak Sèvis Imen (HHS) te rekòmande pou DEA mete marigwana kòm yon dwòg Klas III nan mwa Out 2023. DEA poko defini yon klasifikasyon espesifik ke marigwana ta dwe resevwa.
Si klasifikasyon marigwana dekontrakte nan nivo federal, konpayi Cannabis yo ta benefisye, tankou yo kalifye pou lis sou gwo bous dechanj yo epi yo resevwa yon alyans taks pi jenere. Anplis de sa, yo ka fè fas a mwens restriksyon bankè yo. Paske marigwana ilegal nan domèn federal, pifò bank ameriken pa prete oswa bay konpayi marigwana sèvis yo, sa ki pouse anpil moun konte sou tranzaksyon lajan kach.
Piblik la ap gen 60 jou pou l soumèt kòmantè sou pwopozisyon Depatman Jistis la epi li ka mande tou yon odyans piblik sou pwopozisyon an.
